Radioamaterski operatori održavaju bežičnu komunikaciju sa prijateljima, članovima obitelji ili pak potpunim strancima, te često pomažu svojim zajednicama u svrhu održavanja komunikacija u kriznim situacijama (nesreće, katastrofe), a usput povećavaju svoje znanje radijske i elektroničke teorije.
Rođenje radioamaterizma, kao i radija općenito, veže se uz različite amaterske eksperimente. Kroz povijest su radioamateri dali značajan doprinos znanosti, inžinjerstvu, industriji te javnim servisima. Istraživanja koja su poduzeli radioamateri pronašla su nove industrije, stvorili nove ekonomije, unaprijedili nacije, te spašavali živote u nesrećama.
Aktivnosti
Radioamateri koriste različite načine komuniciranje. Najčešći način komuniciranja je glasovni, koristeći frekvencijsku modulaciju (FM) za prijenos glasa visoke kvalitete, te nešto pouzdaniju jednobočnu amplitudnu modulaciju (SSB) u komunikaciji gdje su signali na granici šuma te je širina komunikacijskog prostora ograničina.
Radiotelegrafija sa svojim Morseovim kodom i dalje ostaje popularna, uglavnom na frekvencijskim područjima kratkoga vala te za eksperimentiranje sa svojim prednostima u odnosu signal-šum.
Moderna osobna računala su dovela do velike popularnosti digitalnih komunikacija u svijetu radioamaterizma. Radioteleprinter, paket-radio, PSK31, Echolink koji je koristeći VoIP tehnologijom internetom spojio radioamatere sa lokalnim repetitorima širom svijeta. Drugi načini rada kao što su WJST omogućavaju radioamaterima rad kada su signali vrlo tihi.
Satelitske komunikacije – radioamateri mogu pristupati satelitima (OSCAR – Orbiting Satellite Carrying Amateur Radio) koristeći čak i mali ručni uređaja sa malom antenom. Također radioamateri koriste i prirodne satelite kao što su Mjesec, te ionizirane tragove meteora kao reflektor za odbijanje radiovalova.
Radioamateri koriste radiostanice kako bi ostvarili kontakte sa ostalim radioamaterima. Neki se uključuju u okrugle stolove na radiovalovima, neki se uključuju u mreže različitih radioamatera sa zajedničkim interesima, a neki sudjeluju u različitim radioamaterskim natjecanjima.
Svaka osoba nakon što postane radioamater dobiva i jedinstvenu pozivnu oznaku koja služi za identifikaciju u radioamaterskim komunikacijama. U Hrvatskoj radioamaterske oznake počinju sa predmetkom 9A – predmetak koji označava Republiku Hrvatsku.
Natjecanja
Radioamaterska natjecanja (contesting) su natjecanja kod kojih je u određenom razdoblju potrebno ostvariti što više radio-veza sa drugim radioamaterima širom svijeta. Najčešće se natjecanja održavaju tijekom vikenda, a razlikujemo ih prema domaćem, međunarodnom i svjetskom karakteru, vremenski u trajanju od 1 do 2 sata za lokalna do 48 sati za najveća svjetska natjecanja, te prema vrsti emisije (fonijom, telegrafijom ili digitalnim vrstama rada).
Amaterska radio goniometrija (ARG) – popularno “Lov na lisice” je još jedan vid tehnike/natjecanja u svijetu radioamaterizma, a spaja sport, tehniku i prirodu. Pomoću radioprijemnika je na određenom području u određenom vremenu potrebno pronaći što više odašiljača.
Amaterska radio orijentacija (ARO) – slično kao (ARG) samo što natjecatelj pomoću radioprijemnika i vezanih očiju traži odašiljače u krugu 50 metara ili u zatvorenim sportskim dvoranama. Vrijeme traženja svih 5 odašiljača je 10 min, a 3 odašiljača 6 min. Amaterska radio orijentacija’ (ARO) namijenita je za slijepe osobe kao i za sve ostale koji se žele iskušati u ovoj sekciji.